Forestry

Kuda Ai-Parapa iha Area Protejida Lagoa Tasi-Tolu

Dec 09, 2025
By Mr. Gaylord Hilpert II
Featured Image

Díli, 11 Setembru 2025| ??? ??????̂???? ???????́??? ?? ?????? ??? ????????? ???. ?????????? ?????? ?? ?????, ?.???, hamutuk ho ??? ??????̂???? ???????́??? ?? ?????? ??? ?????? ??. Sr. Domingos da Conceição dos Santos, Realiza Lansamentu Kuda Ai-parapa hodi Proteje no Konserva Lagoa Tasi-Tolu.

Atividade Lansamentu ne'e hetan partisipasaun husi Cuntry Director FAO, Xefe Gabinete SEF, Diretór Gerál Floresta, Diretór Nasionál no Xefe Departamentu sira, Reprezentante husi Parseiru Dezenvolvimentu sira no Diretór no Funsionáriu Liña Ministeriu sira no Reprezentante Comandante Polisia Esquarda Dom Alexo,Xefe Suku Comoro, inklui Estudante no Funsionáriu hotu.

Diskursu ??? ??????̂???? ???????́??? ?? ?????? ??? ????????? ???. ?????????? ?????? ?? ?????, ?.???, iha ambitu abertura ba Serimónia Lansamentu Kuda A-Parapa Hodi Proteje Lagoa Tasi-Tolu.

"Ha'u kontente tebes hamutuk ho ita-boot sira hotu iha Tasi-tolu hodi partisipa iha Lansamentu Serimónia Kuda Ai-Parapa hodi Proteje Lagoa Tasi-Tolu. Inisiativa ne'e nu'udar husi programa Aselera Regreening Governu nian, ne'ebé hetan apoiu husi SK Forest liu-husi AfoCO ho montante $9,900. Ohin ita sei kuda ai-parapa hamutuk 550 pes.

Tasi-tolu hanesan área protejida ida, ne'ebé hetan dezignasaun zona úmida ho signifikasaun Nasionál no hanesan mós parke dame nian. Aleinde lagoa masin, habitat iha Tasitolu karakteriza hanesan rai-tetuk, ai-laran savana no ai-laran maran tropical, iha ne'ebé ai-parapa no ai-bubur mós moris barak iha ne'ebá.

Tinan-tinan, manu-bee atus ba atus halo migrasaun mai iha Tasitolu, no manu nativo barak mós moris iha área ne'e.

Maibe área refere hetan destrusaun ekolójikal no ameasadu maka'as tanba besik iha sidade kapitál. Ameasa sira ne'e inklui tesi ai-parapa, soe lixu, estrasaun fatuk no rai-henek. Nune'e, Kuda ai-parapa iha ne'e sei ajuda proteje tasi-ibun, hadi'a biodiversidade, no apoia ita-nia komunidade sira.

Ita-nia ai-laran ai-parapa iha Timor-Leste hetan estragu maka'as iha tempu naruk nia laran. Hanesan ita hotu hatene, Ai-parapa hanesan ekosistema ida ne'ebé maka importante tebes hodi proteje ita-nia tasi-ibun sira husi erozaun, fornese fatin ba ikan, apoia biodiversidade, no ajuda mitiga mudansa klimátika.

Inisiativa ida-ne'e hanesan dalan importante ida mai ita nia servisu hamutuk hodi restaura fila fali. IX Governu Konstitusional, liu husi Sekretariu Estadu Floresta, Ministériu Agricultura Pecuária Pescas e Florestras, fó prioridade ba protesaun ambientál no jestaun sustentavel ba rekursu naturál sira - lilu reabilitasaun área ai-parapa iha ita-nia tasi-ibun hodi proteje komunidade no biodiversidade sira.

Aleñde ne'e, Tasi tolu mós hanesan fatin Istóriku no Sagradu ida iha Timor-Leste ne'ebé Amu Papa João Paulo II iha tinan 1989 no Amu Papa Francisco iha tinan 2024 selebra misa, hodi halo fatin ne'e sai marka ho signifikadu esprituál no Nasionál.

Atu kontinua Papa Francisco nia mensajen iha Laudato Si' kona-ba kuidadu ba ita nia kaza komún, antes ne'e ita planeia ona atu kuda ai-parapa iha área ne'e molok amu Papa nia vizita iha tinan kotuk, maibé tanba razaun seguransa, entaun plano ne'e la akontese. Ohin loron, ita agradese tebes tanba liuhosi AFoCo nia apoiu, ikus mai ita bele realiza vizaun ida ne'e sai realidade.

Nune'e, Asaun ida ne'e mós reflete Amu-Papa Francisco nia advokasia maka'as ba konversaun ekolojia no protesaun ba ekosistema tasi-ibun nian, ne'ebé importante tebes ba ema no natureza.

Hodi Governu nia naran, ha'u hato'o ha'u nia agradesimentu kle an ba ita boot sira hotu ne'ebé halo loron ida ne'e sai posivel- ami nia parseiru sira, Autoridade Lokál sira, estudante sira, Líder igreja sira, no membru komunidade sira.

Atividade ohin loron hanesan inisiu ba Restaurasaun a-parapa ita Tasi-tolu, no ita espera atu kontinua nafatin halo atividade ne'e ba oin. Ha'u enkoraja tebes ita hotu ne'ebé iha ne'e atu sai MATAN ba fatin ida ne'e, liliu ba ita-nia estudante sira, Líder Lokál, no Autoridade lgreja nian atu hamrik nu'udar Guarda ba fatin espesiál ida ne'e, atu nune'e tasi-tolu sai nafatin Santuáriu moris ida ba ema no natureza

Tags:
Tasi-Tolu
Kuda Ai-Parapa
area Protejida
Lagao Tasi-Tolu
Share: